|
 |
| Turističko-informativni portal mjesta Zaton kraj Šibenika - ovdje možete pronaći najnovije vijesti, zanimljivosti, turist-info, povoljan privatni smještaj, gastronomski vodič, vodič rivijere Šibenik, fotogalerije, forum, tips & info i još mnogo toga ... |
više o Zatonu |
|
|
|
|
|
|
Zanimljivosti - Vrela (Jamina i Litnoga) |
|
|
|
|
Za lokalitet Jamina zna se da se tamo uvijek moglo vidjeti velikih brancina i dosta cipala u moru ispod hridine. Isto vrijedi i za lokalitet Litnoga, gdje se nalaze dva malo veća vrela, smještena tek stotinjak metara jedan od drugoga.
Moguće je da je tamo negdje mogla boraviti i sredozemna medvjedica, jer od nekolicine autora koji su pisali o ovoj temi, nitko nije pokušao nešto reći o njenim skrovištima.
Činjenica je da ispod klisure u Jamini za vrijeme oseke izvire malo vrelo, a za vrijeme plime voda iz mora teče pod klisuru. U jednom i drugom smjeru voda teče od 1 do 2 l/s ovisno o rastu ili spuštanju morske razine.
To je naročito izraženo prije ili poslije oluje, nevremena. U protjecanju od 2 lit./sec. za pet sati to bi iznosilo oko 36 tona. Razlika između morske razine za plime i oseke može iznositi 30 do 40 cm pa bi za ovoliku količinu vode koja uđe, prostor morao iznositi oko 10 X 10 metara.
Na obali jednog takvog unutrašnjeg bazena moguće je da postoje i suhe površine na kojima su medvjedice mogle boraviti.
Iznad Jamine diže se kamenito brdo cca 60 m visine pa je unutra moguć smještaj pećine, a moguć je i prolaz zraka dok se kaverna puni vodom.
Slična je situacija i u Litnogi. Da se radi o razmjerno velikim kavernama svjedoči činjenica da je temperatura vode koja za vrijeme oseke izlazi vani za 4 do 6°C niža od temperature mora koje je par sati ranije ulazilo pod klisuru. To bi značilo da je masa vode u kavernama dosta velika (u pitanju je dubina bazena) pa manja količina tople vode ne može zagrijati veću količinu hladne vode u podzemlju.
Danas je otvor ispod klisure u Jamini visok 15 do 20 cm, a širina fronte otvora je oko 50 cm. U ovaj otvor može se ugurati drvena šipka dužine 10 metara ne dodirujući suprotnu stranu. Morsko dno ispod klisure s vanjske strane prekriveno je sitnim kamenom. Moguće je da su radnici, kad se gradila cesta iznad Jamine (1910. godine), dio iskopanog materijala gurnuli niz liticu i tako stvorili barijeru pred ulazom. Sada bi vjerojatno bilo dovoljno odstraniti 1 do 1 m3 sitnog kamena nakon čega bi čovjek opremom mogao prodrijeti u unutrašnjost. U Litnogi je pak malo drukčije. Iznad jednog vrela nalazi se stari most kojega je izgradila Austro-Ugarska, pa je na taj način ostao zaštićen od mogućeg nasipanja. Drugo vrelo, koje se nalazi na samom početku plaže "Zvizda", najveće je od navedena tri i tu izvire najviše vode, pogotovo za vrijeme velikih kiša i nevremena. Sve su pećine okrenute prema zapadu pa navečer sunčane zrake mogu prodrijeti u unutrašnjost kroz morsku vodu! Tako bi se unutrašnjost mogla prikazati u plavom odsjaju. Mogao bi to biti još jedan dragulj Lijepe naše!
Bili bi to ne samo prirodoznanstveni objekti već i zanimljiva mjesta za goste usred turističke regije Šibenika. |
|
| |
 
|
|
|
|
isprintaj stranicu
dodaj u "Favorites"
preporuči
)
)
)