|
 |
| Turističko-informativni portal mjesta Zaton kraj Šibenika - ovdje možete pronaći najnovije vijesti, zanimljivosti, turist-info, povoljan privatni smještaj, gastronomski vodič, vodič rivijere Šibenik, fotogalerije, forum, tips & info i još mnogo toga ... |
više o Zatonu |
|
|
|
|
|
|
Stanovništvo |
|
|
|
|
Prvi pisani podatak o broju stanovnika u Zatonu imamo iz 1709. godine. Stošić navodi da je tada Zaton imao 17 kuća i 97 stanovnika. Prosjek 5,7 po domaćinstvu. Godine 1774. imao je 54 kuće i 260 osoba (prosjek 4,8). Kroz tih 65 godina imao je stopu rasta od oko 3% godišnje. Kolikogod je gospodarstvo Zatona počivalo na siromašnoj osnovici, gospodarstvo nije moglo biti tako limitirajući faktor za stanovništvo. Kočnice rastu stanovništva bile su ratne neprilike s Turcima i epidemije koje su ih pratile. Zaton je dijelio zdravstvenu sudbinu obližnjeg Šibenika pa se iz šibenskih prilika može procijeniti stanje u Zatonu.
U 15. stoljeću kuga je napala Šibenik 10 puta. U 16. st. osam puta. Iz grada je pobjegao i sam knez. Podaci o tome dobiveni su kasnije iz Venecije, kamo su Šibenčani slali svoje apele za pomoć. Jedna njihova rečenica glasila je: ''Grad je ostao pust" (Dr. Mirko Dražen Grmek: Šibenik spomen – zbornik).
Česte su bile i godine gladi, a Spominju se 1529., 1546., 1561. i 1570.
Prema podacima dr. Stjepe Obada u knjizi Šibenik spomen – zbornik usporedbom kretanja stanovništva u nekoliko šibenskih naselja dobivaju se zanimljivi podaci. Na gospodarstvo i broj stanovnika u Zlarinu i Prviću utjecalo je bavljenje i drugim djelatnostima, osim poljoprivrede u prethodnom razdoblju. Izravna opasnost od Turaka bila je tamo znatno manja. Tako se stanovništvo moglo održati.
Nakon propadanja stare vinove loze i opadanja ribarstva dolazi do emigracije i naglog opadanja stanovništva. Drugi udarac za ova mjesta bilo je propadanje jedrenjaka, što se nije moglo kompenzirati ''navigacijom'' na tuđim brodovima.
Nedostatak Zatona u ranijem razdoblju bila je prometna izoliranost. Na kopnu samo konji i pješaci, a na moru samo direktne veze bez usputnih. Naselja na kopnenom dijelu općine najvećim dijelom održavalo je vinogradarstvo.
|
| |
|
 Zatonske obitelji iz 1948. godine: |
|
|
|
| Prezime |
broj obitelji |
Broj članova obitelji |
|
|
|
| Ajduković |
5 |
19 |
| Amula |
1 |
3 |
| Antić |
10 |
63 |
| Antulov |
2 |
6 |
| Bakrač |
1 |
3 |
| Bareša |
1 |
1 |
| Bile |
2 |
4 |
| Bilušić |
7 |
17 |
| Buva |
1 |
4 |
| Crnica |
14 |
53 |
| Cvitan |
22 |
118 |
| Čaleta |
1 |
7 |
| Čoga |
9 |
41 |
| Dedo |
1 |
1 |
| Dodig |
14 |
65 |
| Dukić |
8 |
42 |
| Ivanda |
7 |
38 |
| Jurić |
4 |
16 |
| Jurleka |
4 |
19 |
| Kulaš |
5 |
27 |
| Kutija |
1 |
4 |
| Lacmanović |
1 |
1 |
| Lasan |
1 |
1 |
| Martinović |
31 |
131 |
| Mijalić |
1 |
5 |
| Milošević |
7 |
30 |
| Mrša |
34 |
139 |
| Musić |
4 |
22 |
| Puće |
1 |
13 |
| Stanić |
1 |
3 |
| Šćavina |
1 |
6 |
| Ševerdija |
17 |
74 |
| Trcin |
2 |
8 |
| Živković |
36 |
157 |
|
| UKUPNO: |
257 |
1141 |
| Prosjek: |
|
4,44 člana po obitelji |
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
 
|
|
|
|
isprintaj stranicu
dodaj u "Favorites"
preporuči)
)
)
)