|
 |
| Turističko-informativni portal mjesta Zaton kraj Šibenika - ovdje možete pronaći najnovije vijesti, zanimljivosti, turist-info, povoljan privatni smještaj, gastronomski vodič, vodič rivijere Šibenik, fotogalerije, forum, tips & info i još mnogo toga ... |
više o Zatonu |
|
|
|
|
|
|
Povijest - selo Humljani i rod Tavelića |
|
|
|
|
ZATON se povezuje sa selom HUMLJANI koje se nalazilo nedaleko od Zatona, a nastalo je 1433. godine (villa Humlavo). Mjesto je imalo crkvu sv. Jurja. Petar i Pavao Dragoević i Petar Bassanio iz Zadra, u ime svog sina, opata sv. Nikole u Kanalu, kao patroni za Crkvu i nadarje sv. Jurja, predaju predmete te crkve bratovštini sv. Luke u Zatonu. U zatonsku crkvu sklonila se i bratovština iz Humljana zbog Turaka. Suci Zatona obavezali su se da će predmete čuvati i spasiti u kuli Petra Tavilića,
koja je pružala sigurnost. Navode se i imena seljaka iz Humljana. Zadnji se spominju Mate i Marko Zoričić, a "svi su oni bratimi Nove crkve u Šibeniku 1602. godine". Ta veza s "Opatijom u Kanalu" i s Novom crkvom upućuje nas da su Humljani mogli biti južno od Zatona, bliže šibenskom Docu.
Pišući o Opatiji sv. Nikole u Kanalu sv. Ante, Stošić navodi da je imala zemlje na otoku Lupcu, a prokurator za te zemlje bio je 1494.g. Nikola Tavilić pok. Tome. Isti Nikola Tavilić pok. Tome ugovorio je 1508. godine, da mu braća Ivan i Vicko Dominković sagrade kuću u Humljanima.
Javljaju se kao vlasnici mlinica na Krki i solana u Zablaću. Za nas osobito je važan podatak: 12. lipnja 1535. godine Toma Tavilić iznajmljuje svoju kulu u Zatonu Krsti Kosiriću na osam godina za 110 lira.
Kula se nalazila blizu mora gdje su biskupske zemlje. Rod se ranije pisao Tavilić, a kasnije Tavelić, pa smo prvo imali blaženog Nikolu Tavilića, a poslije svetog Nikolu Tavelića.
Podaci o obitelji Tavelić postaju još zanimljiviji kad se povežu i usporede s geografskim kartama iz njihova vremena.
Na nekim kartama ispisano je ime Zatona na poseban način. Na jednoj karti ispred kule piše SXATO. Starom transkripcijom SX označava glas Z. Glas N u riječi Zaton slabo se čuje pa je crtač najvjerojatnije izostavio znak. Ovaj način pisanja imena Zaton mogao bi biti dokaz kako je naselje Zaton nosilo hrvatsko ime od samog osnutka te da ni pod tuđinskom vlašću nije bilo prevođeno na strane jezike.
Kad je gliboder prije I. svj. rata radio u moru prilikom izgradnje rive u Zatonu, izvađeno je mnogo bijelog kamena što je pripadalo nekoj zgradi. Kažu da je bilo i natpisa. U narodu je predaja da je ondje bio sitan otočić, zvan "Stari manastir", koji je potonuo.
Iz usmene predaje postoje priče kako su mještani koji su upravo tada zidali kuće, iz gomile kamenja izbirali klesane komade kamena i koristili ih za gradnju. Oko 1910. g. došao je gliboder i iskopao mali poluotok sa preostalom hrpom kamena i sve to odvezao i potopio ispod brda Zvizda, na dubini oko 30 m.
Na fotografiji Zatona iz 1901. godine (prije rada glibodera) u prvom planu vidi se mali poluotok koji je nakon rada glibodera nestao. Na njemu je možda stajala kula Tavelića.
Kada je 1979. godine na prostoru ispred nekadašnjeg poštanskog ureda u Zatonu trebalo sagraditi dio obalnog zida (rive), izvađen je iz mora veliki kameni blok, dijelom obrađen, dimenzija 150x120x55 cm. Gliboder ga nije mogao izvaditi i odnijeti kao ostalu građu.
Na tom mjestu obala nije kamenita, već je to naplavljeno zemljište.
Taj kamen mogao je biti KAMEN TEMELJAC TAVELIĆEVE KULE. Jedan ugao mu je odlomljen i ima pomalo nepravilan oblik. Drugih objekata ovdje nije bilo, a ni kula nije dosad bila pripisivana nijednom drugom vlasniku. Nakon vađenja iz mora kamen je prenesen nekoliko metara južnije od mjesta na kojem je pronađen. Na njega je postavljena figura Sredozemne medvjedice, koja je bila zaštitni znak Mediteranskih igara 1979.godine (u Zatonu se održavalo natjecanje u veslanju i kajaku).
Tavilići i kula u Zatonu spominju se kroz 1508., 1535. i 1570. g. To je bilo vrijeme najtežih napada Turaka na šibensko područje. Zaton je bio samo jednu godinu pod turskom vlašću, i to 1576. - 1577.g. Treba li to zahvaliti i kuli Tavilića? Bila je s tri strane opkoljena morem, pa joj je i to povećavalo snagu obrane. |
| |
 prethodna stranica  sljedeća stranica  |
|
| stranica br. 1 2 3 4 5 6 7 8 |
|
 
|
|
|
|
isprintaj stranicu
dodaj u "Favorites"
preporuči
