|
 |
| Turističko-informativni portal mjesta Zaton kraj Šibenika - ovdje možete pronaći najnovije vijesti, zanimljivosti, turist-info, povoljan privatni smještaj, gastronomski vodič, vodič rivijere Šibenik, fotogalerije, forum, tips & info i još mnogo toga ... |
više o Zatonu   |
|
 |
|
|
 |
 |
 |
 
|
Home / Zaton / Kulturni život Zatona
|
07.08.2008 |
 |
 |
| |
Kulturni život Zatona |
|
|
 |
| |
Kada je 1994. godine zatonski župnik don Ante Ivas, u suradnji s Muzejom grada Šibenik, u prostoru stare crkve priredio izložbu starina, ljudi su se iznenadili brojem i starošću eksponata kojima Zaton raspolaže. Riječ je o crkvenom posuđu, zavjetnim darovima u srebru i zlatu, umjetničkim slikama, misnom ruhu, crkvenim knjigama te dokumentima župe i bratovštine. Zajedno su bili izloženi i arheološki nalazi s Velike Mrdakovice, te novac s područja Bankovac.
Zaton može s ponosom istaknuti najmanje dvojicu svojih ljudi iz područja kulturnog života:
- GABRIJEL CVITAN,
pošao je u Učiteljsku školu u Šibeniku kao već odrastao čovjek i vješt zemljoradnik. Radeći s braćom zavolio je masline, loze i kamen. Vješto je zidao poljsko ziđe na Širokom putu i Ravnoj glavici.
Učiteljevao je u Vodicama i Betini, te u više mjesta u Bosni. Kao školski inspektor radio je u Omišu, odakle su ga Talijani 1941. godine protjerali u Zagreb. Tamo je obavljao dužnost školskog inspektora, uređivao jedan dječji časopis i surađivao u nekoliko drugih.
Matica hrvatska izdala mu je u Šibeniku 1937. g. zbirku pjesama pod naslovom GLAS ZEMLJE. Dječje pjesme u zbirci VODA IZ KAMENA, a dječje pripovijetke u svesci PTIČJI DVORI izdao je u Zagrebu 1944. godine. Zajedno s Brankom Klarićem izdao je u Zagrebu knjigu pjesama PJEVAČI ZEMLJE. U raznim časopisima objavio je nekoliko pripovijedaka, od kojih se ističe socijalna pripovijetka SUDBINA SLUGE DAVIDA.
Životni put presječen mu je 1945. godine u krvavom Bleiburgu, u 41. godini života.
Dvije su osovine oko kojih se okreće Cvitanov svijet: vjera u socijalni nauk o kojem govori Crkva i vjera u Hrvatsku kakvu zagovaraju braća Radići.
- PETAR BILUŠIĆ- na svom devedesetogodišnjem putu teško se mirio s nedaćama zatonskih težaka i ribara. Još teže su mu padala politička zlostavljanja. Zrelu dob potrošio je po zatvorima kraljevine Jugoslavije, iz kojih je izlazio sve zreliji.
Njegova Loparina (vinograd u kamenu) ne donosi kruha.
U Šibeniku mu je 1954. godine objavljena prva zbirka pjesama pod naslovom GRAD NA MORU. Nešto kasnije objavljena mu je dječja poema DJEDO MORNAR I UNUK KAPETAN (prevedena i na talijanski). U vrijeme kad su i jača pera šutjela o hrvatskoj prošlosti, njegov ''djedo'' prkosno priča svom unuku.
Objavio je još nekoliko zbirki pjesama i dječjih pripovjedaka, a dio je razasut po časopisima i novinama. Politička komponenta Petrova života manje je ispisana (najviše po zatvorskim matičnim knjigama). Kad su ideje socijalizma kružile svijetom, kada su ih prihvaćali i neki engleski lordovi i američki biznismeni, bile su one prihvatljive i našim seljacima bez zemlje, ribarima bez mreža i radnicima bez alata.
Danas bi i Gabrijel i Petar rado, pod ruku, prošetali Zatonom!
Nadamo se da će ime Zatona pronijeti svijetom događaj kada bude beatificiran fra Ante Antić. On se rodio u Prvić – Šepurini, odakle su njegovi roditelji nešto ranije došli živjeti u Zaton i gdje je on proveo djetinjstvo. U Zatonu je stekao i pismenost i pobožnost, te uz pomoć zatonskog župnika dospio među redovnike.
Posebni oblik kulturnog izražavanja u Zatonu očitavao se kroz klapsko pjevanje. Posebno se isticala neformalna skupina u kojoj su pjevala braća Petar, Roko i Mate Bilušić, Tome i Augustin Milošević, Frane Mrša (Pekin), Slavo Živković pok. Roka , Tome Cvitan i drugi. Bilo je to između 1930. i 1941. godine.
Od 1933.g. u Zatonu je djelovala čitaonica. Osnivač je bio mjesni učitelj Nikola Živković. Djelovala je uspješno do 1941. godine, do dolaska talijanskih okupatora.
Kraće vrijeme djelovalo je pjevačko društvo ''Seljačka sloga'', koje je od 1935. g. vodio don Joso Krnić.
Kulturno–umjetničko društvo ''Sloga'' bilo je obnovljeno 1975. g. s mnogo pjevanja i gostovanja. Imalo je pjevačku i tamburašku sekciju. Brojno članstvo vodio je Slavo Živković.
Tih godina sa oko 3500 svezaka bila je osnovana i knjižnica koju je sistematizirao prof. Tome Živković, bibliotekar. Ratne prilike od 1991. do 1995.g. otežavale su rad knjižnice, ali je knjižni fond sačuvan.
- Zatonska limena glazba uspješno djeluje od 15. veljače 1983.g.
Trenutno uporište i snaga su joj nekolicina entuzijasta koji se bore za njezin opstanak te povremene nastupe u mjestu i okolici.
Od osnutka Zatonske glazbe pa do danas kroz njezin program prošlo je više od 200 svirača. Najvažniji razlog zbog kojeg postoji i djeluje Zatonska limena glazba je ljubav prema muziciranju i želja da se ta ljubav prenese i na buduće naraštaje.
2003. godine održana je i jubilarna proslava dvadesetgodišnjice rada Zatonske glazbe.
- Na osnivačkoj sjednici održanoj 08. svibnja 2005. godine jednoglasno je donijeta odluka o osnivanju Pjevačkog zbora „Sveti Roko“ sa sjedištem u Zatonu, Zatonskih žrtava bb. Za predsjednika pjevačkog zbora jednoglasno je izabran Dražen Ševerdija. Pjevački zbor Sveti Roko iz Zatona upisan je u Registar udruga Republike Hrvatske dana 29. lipnja 2005. godine s ciljem očuvanja i promicanja kulturno-glazbene baštine u mjestu te okupljanje entuzijasta, poglavito mladeži te rad na njihovom glazbenom obrazovanju.
Odmah po osnivanju angažiran je i stručni voditelj te se počelo sa radom sa jednom grupom pjevača. Prvi koncert održan je dana 15. kolovoza 2005. u sklopu proslave zaštitnika mjesta, Svetog Roka. Koncert je dobro primljen kod publike što je bila osnova za daljnje proširivanje broja pjevača, tako da je raspisana audicija za prijem novih članova i daljnji razvoj mješovitog zbora. 25. prosinca 2005. zbor je održao prigodan koncert u crkvi sv. Roka u Zatonu gdje je nastupio pred srdačnom i dobro raspoloženom publikom. Način i dinamika izvođenja pjesama pružila su dovoljno razloga za zadovoljstvo i poticaj za daljnje napredovanje.
Fotogalerija - Zbor "Sv. Roko"
|
|
|
|
|
|