Na ovoj ruti u uvalama na obje obale brojna su uzgajališta poznatih šibenskih dagnji, koje u životvornome boćatom moru rastu i do sedam puta brže nego drugdje. Ploveći do Zatona na pravim ste koridorima brojnih ribljih vrsta: u svibnju i lipnju tu na mrijest ulaze kapitalni primjerci dubinskih arbuna okana, ujesen zubatci krunaši, zimi palamide i brancini, a oduvijek se dobro lovila i sipa.
Također, vrste poput golaca, sitnih ribica koje narastu najviše do 2,5 cm i škiljuna, vrlo ukusnih rakova oblika između kozice i škampa, love se na ovom području jedino oko Zatona i na Prukljanu, ali u vrlo malim količinama, što im podiže vrijednost kao i svim rijetkostima. Izvanredno ukusna školjka - Jakovska kapica - koje je u Prukljanu bilo, po nekima u neograničenim količinama, gotovo je nestala te sada uglavnom služi kao ukras u aranžiranju pladnjeva sa svježom ribom.
No srećom, u ovom dijelu mora još ima dobrih arbuna i sipe, koja se uglavnom priprema s crnom tjesteninom, još u izradi uronjenom u crnilo glavonošca. Izvrsna je i grdobina u vinu, spravljena kao složenac i zapečena s krumpirom u pećnici.
Ukusna ponuda dalmatinskih specijaliteta može se naći u nekoliko mjesnih restauracija (posebno zimi i u proljeće); u restoranu u veslačkom hangaru ili u restoranu Porat, a nije naodmet posjetiti ni tradicionalne točionice vina - toverne, kao znamene starih težačkih sastajališta koje uz dobru pismu nude i pokoji zalogaj skromne dalmatinske hrane.
|